Operacijski Sustavi

Operacijski Sustavi

PROGRAMSKA PODRKA RAUNALNI PROGRAMI PROGRAMSKA PODRKA skup svih programa koji se mogu izvravati na raunalu Raunalni program uputa je raunalu to raditi Raunalo je bez programa beskorisno Programi za raunalo esto vrijede vie nego sklopovlje raunala na kojem se izvravaju

Dio programa korisnik kupuje ve pri nabavi raunala (npr. operacijski sustav), a drugi dio instalira prema vlastitim potrebama (namjenski programi, korisniki programi, aplikacije) RAUNALNI PROGRAMI Za programe koji su pohranjeni na

tvrdom disku raunala i prilagoeni izvoenju na raunalu kae se da su instalirani Instalacija programa je relativno jednostavan postupak i korisnik ga moe obaviti sam Instalacija programa je postupak presnimavanja programa s CD-ROM-a ili disketa na tvrdi disk i prilagoavanja programa raunalu

OPERACIJSKI SUSTAVI Engl. operating system, OS Program ili skup programa koji povezuju i objedinjuju sve dijelove raunala u svrhovitu cjelinu OS treba to je vie mogue olakati uporabu sklopovskih dijelova raunala i istodobno osigurati maksimalnu djelotvornost OS je podloga svim ostalim programima koji se izvode na raunalu Veina raunala ima instaliran operacijski

sustav (trajno instaliran na neizmjenjivom disku) OPERACIJSKI SUSTAVI Zadaci operacijskog sustava Upravljanje ulazno-izlaznim ureajima (tipkovnica, disk i dr.) Smjetaj podataka i programa u radnu memoriju

Nadzor i koordinacija rada korisnikih programa Samoprovjera itd. OPERACIJSKI SUSTAVI

Sva osobna raunala moraju djelovati pod nekim operacijskim sustavom jer su bez njega nekorisna Poznatiji OS-i: Windows, MS-DOS, Linux, Unix Operacijski sustav je program koji se prvi pokree pri ukljuenju raunala i njegova jezgra ostaje cijelo vrijeme rada u memoriji raunala upravljajui radom raunala i cjelokupnim protokom podataka Dio operacijskog sustava smjeten je u ROM-u raunala i

usko je vezan za grau tog raunala Taj se dio operacijskog sustava zove BIOS (engl. basic input output system) ili ROM BIOS i zaduen je za upravljanje i razmjenu podataka sa sklopovskim dijelovima raunala OPERACIJSKI SUSTAVI BIOS se ne moe mijenjati (osim promjenom ROM-a to nije nimalo

jednostavno) Drugi, vei dio operacijskog sustava pohranjen je na neizmjenjivu magnetskom disku (tvrdom disku) i njega je mogue promijeniti, npr. zamijeniti novom inaicom takva zamjena se naziva instaliranje OS-a ZNAKOVNO KORISNIKO SUELJE

Dio OS-a zaduen za komunikaciju s korisnikom se naziva KORISNIKO SUELJE (engl. use interface) Korisniko suelje je zadueno za prihvat naredbi i

podataka od korisnika i predaju podataka korisniku Kod OS-a sa znakovnim korisnikim sueljem raunalo i korisnik komuniciraju samo pomou znakova (slova, brojaka, posebnih znakova) Ulaz: tipkovnica Izlaz: prikaz znakova na zaslonu monitora Oteano privikavanje korisnika (treba napamet uiti naredbe i tumaenje onog to je prikazano na zaslonu monitora MS DOS primjer znakovnog korisnikog suelja

GRAFIKO KORISNIKO SUELJE Grafiko korisniko suelje GRAFIKO KORISNIKO SUELJE

Engl. GUI, graphical user interface Raunalo i korisnik komuniciraju pomou znakova i slika (slova, brojeva, posebnih znakova, sliica) Ulaz: tipkovnica, mi Izlaz: znakovi i sliice (ikone) na zaslonu monitora Olakano privikavanje korisnika

(raspoznavanje sliica na zaslonu i rad s miem) Windows primjer OS-a sa grafikim korisnikim sueljem POPULARNIJI OS MS-DOS Znakovno korisniko suelje. Operacijski sustav uz prvo IBM PC raunalo

Windows 3.1, 95, 98, Me, XP, NT, 2000, CE i dr. Grafiko korisniko suelje Najpopularniji operacijski sustav Popularniji OS UNIX Znakovno korisniko suelje i u novije doba grafiko korisniko suelje

Viekorisniki profesionalni operacijski sustav velikih mogunosti LINUX Besplatni operacijski sustav koji po svemu lii na UNIX Rezultat dobrovoljnog rada mnogih

programera na Internetu POPULARNIJI OS Apple Macintosh Mac OS GUI OS raunala Apple Macintosh IBM OS/2 GUI OS tvrtke IBM (neuspio pokuaj nadomjestka MS

Windowsa) JEDNOKORISNIKI OS OS-i graeni pod pretpostavkom da je raunalo istodobno namijenjeno jednom korisniku i jednom programu Pri pokretanju jednokorisnikoga operacijskog sustava mogue je odmah pokrenuti neki od korisnikih programa bez posebne prijave korisnika Tipini primjer jednokorisnikoga

operacijskoga sustava jest MS DOS VIEKORISNIKI OS OS koji omoguuje istodoban rad vie korisnika i vie programa na istom raunalu Pri pokretanju viekorisnikoga operacijskog sustava (engl. multiuser) od korisnika se zahtijeva prijava (engl. logon) To je postupak kojim se korisnik

predstavlja raunalu VIEKORISNIKI OS Predstavlja se tako da na poetku upie korisniko ime (engl. user name) i lozinku (engl. password) Operacijski sustav mu na temelju unaprijed pridijeljenog doputenja doputa (ili ne doputa) rad na raunalu (odnosno pristup samo odreenim programima ili podacima)

Tipini primjer viekorisnikoga OS-a je Unix VIEKORISNIKI OS Korisniko ime i lozinku korisniku dodijeljuje osoba koja upravlja radom viekorisnikog raunala a zove se sistemski operater ili sistem-operater Korisniko ime je javno i duljine je 5 - 8

znakova Lozinka je tajan i povjerljiv podatak (takoer duljine 5 8 znakova) Namjenski programi Korisniki programi, aplikacije,

(engl. application program, applications) Program namijenjen rjeavanju odreenog, korisniku zanimljivog zadatka Pokrivaju relativno usko podruje primjene Jednostavni su za uporabu i korisnik takvih programa ne treba znati nita o djelovanju i grai raunala Postoji MNOGO namjenskih programa za razliite zadatke:

Obrada teksta Programi za obradu teksta slue za: (engl. text processor, word processor) Pisanje, brisanje, oblikovanje, pretraivanje, ispis teksta itd. Popularniji programi: Microsoft Word, WordPerfect Obrada teksta

Word i WordPerfect Dva najpopularnija programa za obradu teksta OCR Engl. optical character recognition Optiko raspoznavanje znakova Program koji na temelju slike (npr.

skenirane) moe raspoznati tekst i pohraniti ga u obliku pogodnom za obradu Rabi se umjesto runog prepisivanja teksta Najpoznatiji OCR program je Recognita Stolno izdavatvo Programi za oblikovanje teksta u oblik

pogodan za tisak (priprema za tisak knjiga, asopisa, prospekata i dr.) Engl. DTP, desk top publishing Popularniji programi: PageMaker, QuarkXPress Stolno izdavatvo Obrada slike Programi za izradu, obradu, pohranu,

tiskanje i dr. slika i crtea Vektorski (engl. vector graphic) programi namijenjeni ponajprije izradi tehnikih crtea (npr. Autocad, Microstation, CorelDraw) Tokasti (engl. bitmap graphic) programi namijenjeni ponajprije izradi likovnih crtea, npr. fotografija (npr. Photoshop, Corel PhotoPaint, MS Paint) Obrada slike

Obrada slike Obrada zvuka Programi za stvaranje, snimanje, reprodukciju i obradu zvuka (engl. sound shyintesis) Stvaranje i obrada glazbe Stvaranje zvunih efekata

Baze podataka Programi za obradu baza podataka (engl. database) Obrada velike koliine istovrsnih podataka pohranjenih u bazu podataka (npr. popis uenika neke kole) Omoguuje unoenje, brisanje, svrstavanje, izluivanje i dr.

Popularniji programi: Microsof Access, Oracle, Cliper, dBase Tablini prorauni Programi za relativno jednostavno raunanje istodobno s mnogo podataka (engl. spreadsheets) Podaci se upisuju u tablicu nalik ahovskoj ploi S tako smjetenim podacima raunanje je jednostavno

Popularniji programi: Microsoft Excel, Lotus, Quatro Tablini prorauni Tablini prorauni Uredski paketi Integrirani paketi (engl. office suite) skupina su

programa koji se esto rabe i koji mogu jednostavno razmjenjivati podatke Najee ukljuuju: program za obradu teksta, program za obradu slika, program za tablino raunanje, program za obradu baza podataka i dr. Najpopularniji uredski paket: Microsoft Office Uredski paketi

Inenjerski programi Posebna skupina namjenskih programa koji omoguuju i olakavaju rjeavanje specifinih inenjerskih zadaa Mogu se svrstati u dvije skupine: CAD (engl. computer aided desing) Projektiranje pomou raunala izrada projekta (prorauna, crtea, shema, simulacijskoh modela i dr. pomou raunala) Primjena raunala pri nastanku nekog proizvoda ili usluge

CAM (engl. computer aided manufacturing) Proizvodnja pomou raunala strojevi upravljani raunalom U irem smislu to je cjelokupni proizvodni sustav koji je pod nadzorom raunala (raunalni programi, sustav za komuniciranje, strojevi upravljanji Programi za Internet Programi koji omoguuju koritenje usluga dostupnih Internetom Preglednik WWW stranica (engl. browser)

Program za elektroniku potu (engl. e-mail) Program za mrene novine (engl. newsgroup) itd. Multimedija Multimedijski raunalni sustav sposoban je prikazati kvalitetne pokretne i nepokretne slike i

popratni zvuk Redovito je to relativno snano raunalo opremljeno kvalitetnom zvunom i grafikom karticom, mikrofonom i sklopovljem za raspoznavanje govora, te sa mnogo memorije (RAM, CD-ROM, DVD) Hipertekst Hipertekst (engl. hypertext) omoguuje

povezivanje tekstualnih podataka tako da je jednostavno (npr. klikom mia) mogue doi s jednog na drugi tekst Pojednostavljeno: hipertekst je dokument u kojem se moe kliknuti na neki od oznaenih mjesta i tako otvoriti novi dokument (novi dokumnet ima smislene veze s mjestom na koje se kliknulo) Objekti (slika, tekst) na koje je mogue kliknuti miem i tako pozvati prikaz drugog dokumenta obino su podvueni ili razliitoobojeni da bi se

razlikovali od ostalog teksta i nazivaju se veze (engl. link) Hipermedija (engl. hypermedia) je slina hipertekstu samo to uz tekst ukljuuje i pokretne i nepokretne slike i zvuk Hipertekst Medvednica je planina sjeverno od Zagreba ... Na Medvednici ima

nekoliko planinarskih domova ... Zagreb je glavni grad Hrvatske ... Hipertekst Prividna zbilja Virtualna stvarnost, prividnost (engl. virtual reality, VR) je raunalni sustav (raunalo, programi,

dodatni ureaji) koji moe korisniku doarati okoli tj. oponaati zbilju Oponaanje treba biti to vjernije, i treba omoguiti djelovanje ovjeka na taj prividni okoli Objekti trebaju imati sva svojstva to slinija onima iz stvarnog svijeta: boju, oblik, dojam prostornosti itd. Sustav prividne zbilje treba biti interaktivan (mora korisniku pruiti mogunost primanja informacija iz prividne zbilje, ali i utjecanja na

Prividna zbilja Razlozi primjene prividne zbilje: Smanjiti pogibelj (npr. obuka vozaa i pilota) Smanjiti trokove projektiranja (npr. prikaz graevine ili proizvoda) Stvoriti nepostojei okoli (npr. kod raunalnih igara) Prividna zbilja

Prividna zbilja Prividna zbilja Ureaj za vjerniji doivljaj prividnosti Prividna zbilja Umjetna inteligencija

Raunalni sustav koji pokuava nadomjestiti ljudsko rasuivanje (engl. artificial inteligence, AI) Od raunala i odgovarajuih programa se oekuje obavljanje misaonih radnji koje su tipine za ovjeka (rasuivanje, razluivanje bitnog od nebitnog, uoavanje vanih injenica, raspoznavanje govora, pisam, slika itd.) Postignuti su stanoviti rezultati samo u

ogranienom podruju ili samo u posebnim uvjetima Ekspertni sustav Raunalni sustav koji zamjenjuje ovjeka strunjaka (eksperta) u uskom podruju (npr. medicina, odravanje sloenih strojeva, financijske procjene i sl.) U takav sustav se pohranjuju znanja

vodeih strunih ljudi tog podruja i program za rasuivanje On moe u stanovitoj mjeri savjetovati pri rjeavanju sloenih zadataka Koristi se uglavnom kao pomo strunjaku Raunalni virus Virus je raunalni program koji oteuje ostale programe i uzrokuje

neispravan rad raunala Jedina mu je zadaa ometati korisnika pri radu Tvorci virusa su uglavnom nepoznati, a glavna namjera autora je da pokae svoje poznavanje grae raunala Raunalni virus to moe virus? Izbrisati ili izmijeniti datoteke na disku

Formatirati tvrdi disk i tako izbrisati sve podatke i programe s diska Uiniti dostupnim povjerljive podatke s raunala (npr. lozinke, broj kreditne kartice i sl.) Usporiti raunalo Omoguiti drugima da posredstvom Interneta dou do podataka sa zaraenog raunala Automatski i bez znanja korisnika slati elektroniku potu neeljenog sadraja na

mnogo adresa Raunalni virus Kako saznati je li raunalo zaraeno? Uporabom antivirusnog programa Raunalo pokazuje udne poruke, svira glazbu ili pokazuje slike bez elje korisnika Raunalo je sporije nego prije Odjednom je raspoloivo mnogo manje memorije nego prije

Raunalni virus Virus je tako napravljen da ga prosjeni korisnik teko otkriva Razmnaa se najee na dva naina Neovlatenim kopiranjem programa Pokretanjem programa dobivenih elektronikom potom (Internet) Virusa ima mnogo i neprestano se javljaju novi

Raunalni virus Mjere zatite od virusa Nadzor pristupa raunalu Onemoguiti neovlatenim osobama pristup raunalu

Mjere zatite od virusa Provjera programa prije pokretanja na raunalu Pouzdanost izvora programa Pokrenuti program najprije na karantenskom raunalu Antivirusni program za provjeru Mjere zatite od virusa

Provjera programa prije pokretanja na raunalu Antivirusni program za provjeru Provjera svakog medija za pohranu podataka prije uporabe Mjere zatite od virusa

Ovo je naa dodatna zatita pristupu raunalima neovlatenih osoba Antivirusni programi Engl. antivirus, virus killer Programi koji mogu pronai i ukloniti viruse (obrisati tetne programe) Antivirusni program moe pronai samo

viruse koji su stariji od samog programa, pa ga neprestano treba obnavljati Mjeseno se otkriva priblino 500 novih virusa! Autorska prava Raunalni je program nematerijalni plod ljudskog uma, usporediv s umjetnikim djelom

Zakonima ili obiajnim pravom tite se prava autora ili vlasnika programa Pod prijetnjom kazni zabranjeno je umnaanje i uporaba programa bez odobrenja vlasnika Za razliku od umjetnikog djela raunalni program je vrlo jednostavno i lako kopirati tako da se kopija ni po emu ne razlikuje od originala. Zato se osim zakonskim mjerama proizvoai tite i sklopovskim i

Pirat Pirat (gusar) je osoba koja neovlateno i protuzakonito presnimava, umnaa, dijeli ili prodaje tue programe To je amoralan i zakonom kanjiv in Pirat Kopiraju se

uglavnom CD-ROM i DVD diskovi Hacker Haker (engl. hacker) je osoba koja podrobno poznaje grau raunala i

u slobodno vrijeme se voli baviti raunalima (zaljubljenik u raunala) Haker je izvorno bio naziv za pozitivnu i moralnu osobu Danas se naziv haker esto rabi za ljude koji pokuavaju pomou raunala raditi ono to nije dozvoljeno (npr. prodrijeti preko Interneta u tue raunalne sustave, pokuavaju odstraniti zatitu komercijalnih programa i sl.) Okorjeli hackeri

Nelegalni programi PODJELA PROGRAMA S obzirom na doputenja (licence) za uporabu programa te naina naplate i distribucije veina programa pripada u neku od slijedeih skupina:

Komercijalni programi Shareware Freeware Programi u javnom vlasnitvu (PD) Otvoreni programi (open source)

Komercijalni program Komercijalni program Program za koji postoji autorsko pravo i za iju se uporabu plaa naknada pri kupovini (unaprijed) Kupnjom takvog programa kupac preuzima zakonom propisana prava i obveze (prava = uporaba programa; obveze = ogranienja preprodaje, umnaanja i dr.) Distribuiraju se uglavnom u

trgovinama Shareware Engl. shareware je naziv za program koga je

dozvoljeno isprobati prije plaanja Nakon probnog roka koji je naveden uz program (obino od 7 do 39 dana), treba platiti naknadu autoru Postupak prijave korisnika se zove registracija Mnogi korisnici svjesno ili iz neznanja zanemaruju obvezu plaanja naknade i registracije, a kako ne postoji jednostavan nain za provjeru rabi li korisnik program i nakon probnog roka, nema ni posljedica za takav in pa ne podlijee zakonskim

sankcijama Redovito su shareware programi bitno jeftiniji od komercijalnih programa Distribuiraju se uglavnom Internetom ili na CD-ROM-u koji je prilog nekog asopisa FREEWARE Programi koji se mogu rabiti bez naknade i vremenskog ogranienja i umnaati bez naknade Postoji autor ili vlasnik programa koji

zadrava autorska prava proizala iz vlasnitva, no za njih ne trai nikakvu naknadu Isporuuju se bez izvornog koda pa ih korisnik ne moe mijenjati PD Program u javnom vlasnitvu (engl. public

domain, PD) je program kod koga je autor prenio vlasnitvo na javnost Takav je program dozvoljeno umnaati, rabiti i mijenjati bez plaanja naknade autoru Distribuiraju se uglavnom Internetom ili na CD-ROM-u koji je prilog nekog asopisa OTVORENI PROGRAMI Vrsta programa koju je mogue rabiti bez

naknade Ukljuuje i izvorni kd i dozvoljava izmjene izvornog kda bez naknade i ogranienja Temeljna namjena je poticati korisnike da mijenjaju, poboljavaju i dopunjuju program i zatim ga bez naknade daju na uporabu ostalim korisnicima

Recently Viewed Presentations

  • Research Station for The Bnct at The Maria Research Reactor ...

    Research Station for The Bnct at The Maria Research Reactor ...

    AGH University of Sciance and Technology. JagiellonianUniversity. Jan Długosz University. Maingoals. Conducting basic research supporting the BNCT therapy application in Poland / Europe. Expanding knowledge on issues related to BNCT .
  • ASP.NET Core 2.0 Fundamentals - WordPress.com

    ASP.NET Core 2.0 Fundamentals - WordPress.com

    Runtime Store. Take assets from NuGet package and put them in a global location on the machine. The GAC is back baby! The NuGAC. Optimizes the packages by CrossGen'ing that pre-JIT's the assemblies. Improves startup time. 1.x - 3s. 2.x...
  • Enter Title here - Amazon Web Services

    Enter Title here - Amazon Web Services

    Technical Maths textbooks are printed. DBE, GPW, PEDs and other partners. Oct 2017. On target. Technical Sciences textbooks are printed. PEDs place order with DBE. DBE to coordinate printing for PEDs. PEDs responsible for payment. Oct 2017. On target. Civil,Mechanical,...
  • Internet

    Internet

    DSL modem. 10GB Eth. 1GB Eth. DSL. WiFi. ES. ES. IS. IS. IS. Different L2 protocols have different address styles. IP address must be mapped onto the MAC address48 bit for Ethernet and WiFi, DSL may use 20 or 48...
  • Evidence-Based Medicine What it is; What it isn't

    Evidence-Based Medicine What it is; What it isn't

    What is your impression of EBM? It's an approach to health care that incorporates the best research findings into the care of patients. It's a way for orthodox medicine to exclude other approaches to health care
  • Unit 9 - Kinetics

    Unit 9 - Kinetics

    Chemical reaction rates. The speed of a reaction is expressed in terms of its "rate" = some measurable quantity is changing with time. The rate of a chemical reaction is measured by the decrease in concentration of a reactant or...
  • Ricardo: Integrating R and Hadoop - WPI

    Ricardo: Integrating R and Hadoop - WPI

    Amazon, eBay, Netflix, iTunes, Yahoo, Google, VISA, … User interaction data and history. Click and Transaction logs. Deep analysis. critical for competitive edge. Understanding/Modeling data. Recommendations to users. Ad placement. Challenge: Enable Deep Analysis and Understanding over massive data volumes....
  • TEKS 5.8C: Demonstrate that Earth rotates on its

    TEKS 5.8C: Demonstrate that Earth rotates on its

    Explain How could you use the view from a merry-go-round as a model to show why the sun appears to move? TEKS 5.8C: Demonstrate that Earth rotates on its axis once approximately every 24 hours causing the day/night cycle and...